VI. Konferencija Mreže za zaštitu prirode: Na Ozrenu otkrivena nova vrsta pauka

Nova, dosad nepoznata vrsta pauka pronađena u pećinskom kompleksu Mokra Megara dobit će naučno ime po planini Ozren, čime se ovo područje trajno upisuje u svjetsku naučnu baštinu. Ozrenskog pauka (Porrhomma ozrenensis) predstavio je na VI. Konferenciji Mreže za zaštitu prirode u Bosni i Hercegovini održanoj u Doboju Marjan Komnenov, speleobiolog iz Sjeverne Makedonije, zaslužan za ovo otkriće.
Nakon Maglajskog golemaša, insekta iz reda kornjaša koji također obitava na istom lokalitetu, spektakularno otkriće još jedne endemske vrste na Ozrenu dodatno potvrđuje izuzetnu prirodnu vrijednost ovog područja koje je prema Prostornom planu Republike Srpske predviđeno za status nacionalnog parka. Ohrabruje činjenica da u Federaciji BiH, ozrenski pećinski kompleks Mokra Megara već ušao u proceduru proglašenja zaštićenog područja.
Pored novootkrivenog Ozrenskog pauka, naučnici i istraživači Mreže za zaštitu prirode su podijelili i vrijedne podatke o šišmišima, pticama, vodozemcima, gmizavcima, insektima, biljkama, gljivama, mahovinama i algama, naglašavajući važnost očuvanja ove planine. Posebnu pažnju privuklo je učešće Romana Romanova, člana Ruske akademije nauka, koji se putem video veze pridružio konferenciji i predstavio svoja otkrića specifičnih vrsta algi. Njegovi nalazi na Ozrenu uključuju podatke o određenim vrstama koje nisu zabilježene u BiH više od 100 godina. Ova otkrića ne samo da potvrđuju čistoću vodotoka planine Ozren, već i očuvanost njegovog ekosistema, pružajući snažnu argumentaciju za zaštitu ovog jedinstvenog prirodnog područja
Trenutno jedini zaštićeni dio planine Ozren je vrh Gostilj, proglašen 2021. godine kao zaštićeno stanište trave ive. Tradicionalno branje ove ljekovite biljke na Ozrenu, koje se održava svakog septembra, 2018. godine uvršteno je na UNESCO-vu Reprezentativnu listu nematerijalnog kulturnog nasljeđa, čime je dobilo međunarodno priznanje za svoj kulturni i ekološki značaj.
Unatoč bogatstvu prirodnih i kulturnih vrijednosti, Ozren se suočava s ozbiljnim izazovima zbog planiranih geoloških istraživanja usmjerenih na eksploataciju nikla i kobalta. Lokalno stanovništvo strahuje da bi rudarske aktivnosti mogle nepovratno narušiti životnu sredinu, uključujući kvalitetu voda kojima ova planina obiluje. Stoga su na Konferenciji u Doboju održana i dva panela koja su pružila dublji uvid u naučne i građanske perspektive upravljanja prirodnim resursima, kako na Ozrenu tako i regiji.
Prof. dr. Ivan Dragičević s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i prof. dr. Dalibor Ballian sa Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu uputili su na stručnom panelu snažne poruke o potrebi očuvanja prirode, pružajući potpuno nove podatke o opasnostima koje sa sobom nose projekti geoloških istraživanja i eksploatacije minerala. Njihova izlaganja osvijetlila su aktualne događaje kako na Ozrenu, tako i u širem regionu, a dodatni uvid u cijelu problematiku pružio je pravnik Đorđe Stefanović.
Prvi dan konferencije zaključili su predstavnici udruženja Gostilj-Ozren iz Doboja, Čuvari Majevice Lopare i Centra za životnu sredinu Banjaluka, prenoseći zabrinjavajuća svjedočanstva o rastućem pritisku na aktiviste. Njihove priče o otkazima, medijskom linču, lažnim optužbama, pokušajima podmićivanja i nedavnim policijskim saslušanjima ukazuju na rastuću represiju i ozbiljna kršenja osnovnih građanskih prava. Sve veći broj sličnih slučajeva u regiji potvrđuje hitnost zaštite kako prirodnih resursa, tako i prava lokalnog stanovništva koje se bori za njegovo očuvanje.
Dodatni pritisak dolazi i iz ureda visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, Christiana Schmidta, koji je u izvještaju Vijeću sigurnosti UN-a naglasio da bi odluke Ustavnog suda o državnoj imovini mogle negativno utjecati na strane investicije, čime je jasno stavio ekonomske interese rudarskih kompanija ispred prava građana. Sve ovo ukazuje da se priroda i društvo, kako u oba entiteta u BiH, tako i u širem regionu, suočavaju s vjerojatno najvećim izazovom od rata do danas. Osim brojnih problema zbog planiranih geoloških istraživanja i eksploatacije prirodnih resursa, predstavnici organizacija civilnog društva su naglasili da je ostvaren i značajan napredak u jačanju ekološke svijesti kod građana u protekle dvije godine.
Konferencija je realizirana u okviru projekta „Mreža za zaštitu prirode kao prevencija neodgovornog upravljanja prirodnim resursima u Bosni i Hercegovini“ u okviru regionalnog projekta, SMART Balkans – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan uz financijsku potporu Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Norveške.
